Le ujulajuj wuj rech ucholaxik ri chak b’antajnaq chik

Le ujulajuj wuj rech ucholaxik ri chak b’antajnaq chik

 COMUNICADO 092 | Foto: CICIG.


Le Comisión Internacional contra la Impunidad en Guatemala (CICIG) xujach kamik le Ujulajuj wuj rech ucholaxik ri chak b’antajnaq chik, Informe Anual de Labores, are wa’ jun wokaj xjaq pa ri junab’ 2007 xa rumal xuta le Gobierno re Iximulew, are koj ri jas kub’ij ri taqanik rech le Derechos Humanos. 

Ri Comisionado Iván Velásquez Gómez pa ri upixab’ xub’ij: “k’o pa we jun riqow ib’ ri’ rumal are kya uq’ij che tajin kuya uchuq’ab’ ri Comisión ruk’ ri uchak rech uya’ik uchuq’ab’ le MP, nema xuquje’ rech katob’ pa we jun k’ax tajin kq’a’x chanim ri’.”

“Chanin tajin kq’a’x k’ex taq q’ij, nema petenaq utzalaj taq jastaq pa ri k’aslemal. In kinb’ij chi le tinamit Iximulew, kkun che uk’isik pa uwi’ ri k’axk’olil, are’ kutarnej utzilal pa ri ub’e man ktak’i’ taj ruk’ uchuq’ab’il kuwok jun Estado de Derecho verdaderamente democrático”

“Rajawaxik kk’ex chuq’ab’il chech kb’an jun reforma constitucional de la justicia, k’o uk’ula’l chech jun independencia judicial xuquje’ le winaq e k’o pa taq le Órganos Judiciales ruk’ utzalaj taq ajchakib’, man eb’anal tzij taj.

“Are chi’ kb’in le chak, tajin ksolix rij le ch’o’j chi rij le k’axk’olil corrupción, jauchi’ kriqitaj wi ri k’axk’olil, le uk’u’x ri taq wokaj ri e k’amnaq chi kech kesaj kiq’inomal chi rij ri Estado.

Ri Comisionado Velásquez xub’ij jumul chik, are katob’ na che kito’ik ri qawinaqil pa ri Iximulew pa le jun chak chi rij le corrupción xuquje’ le impunidad chi’ pa le tinamit Iximulew.

Are chi’ xub’ij ri utzij ri Comisionado Velásquez, ri winaq e b’enaq ruk’ xetak’i’k che uya’ik paq’patem q’ab’aj che.

Uya’ik uchuq’ab’ jun b’antajik rech legalidad.

Pa le xutzijoj ri Fiscal General Consuelo Porras xub’ij: “Pa le jun wuj, are kuya ub’ixik ri jalajoj taq ucholaj chak b’anom, kuqalajsaj jalajoj taq ub’e chak are kto’b’an che ub’anik jun utzalaj sistema político xuquje’ kuto’ che uya’ik uchuq’ab’il le régimen democrático pa le amaq.”

Xuya ub’ixik che: “Nema, we kqaj ri ch’o’j qch’ekom utzalaj man ksach taj, rajawaxik uya’ik uchuq’ab’ jun b’antajik rech legalidad, are k’ut kk’extaj ri jastaq pa le kib’antajik le qawinaqil, are wa jun ub’e’al chak krachilaj jalajoj k’ak’ taq jastaq rajawaxik pa le legislación nacional ri jas rajawaxik pa le k’aslemal, kkoj jun utzalaj chak eficiente e independinte pa le sistema de justicia.

Le Fiscal Porras xumaltyoxij le cha b’anom pa junamil, le CICIG ruk’ le Ministerio Público pa we amaq. “Chanim kinmaltyoxij che le Comisión Internacional Contra la Impunidad en Guatemala xuquje’ chi kech jujunal ajchakib’ ruk’ ri etob’anelab’, maltyox che ri kichak ruk’ ri kichuq’am kya’om pa taq we junab’ ri’, kq’aljin pa le jun wuj rech ucholik ri chak b’anom, rumal wa’ xb’an we jun riqow ib’ ri’. Xcha’.

Le Fiscal General xe’uch’ab’ej ri ronojel wokaj k’o pa ri qawinaqil che uj junam b’a kqakoj qachuq’ab’ chi uwach wa’ we jalajoj taq k’axk’olil k’o pa ri amaq ruk’ ronojel qachuq’ab’.

Le Wuj rech ucholik ri chak b’anom

Le Estado de Guatemala xutzukuj tob’anik pa le Naciones Unidas xuquje’ pa le comunidad internacional en general che ukojiq uchuq’ab’ chi rij le cuerpos ilegales y aparatos clandestinos de seguridad (CIACS), wokaj tajin kkoj ri kajchak pa le Estado tajin kqasaj uchuq’abil ri nimaq taq ja chakub’al xuquje’ tajin kb’an k’ex che le Yatalik kech le winaq pa ri Ixumulew, are b’a ri ktzukuj ri kq’inomal ruk taq k’axk’olil.

Pa we Ujulajuj junab’ uchak, le CICIG ruk’ le Ministerio Público e kunaq chik che we nik’aj taq ch’o’j ri’:

  • Oxk’al wokaj kriqom
  • Jok’al ch’o’j kkiyo’m che uq’atik
  • Chanim ri’ mas de 680 winaq tajin keq’at kij, jun 60% ruk’ medida suatitutiva.
  • 310 winaq xekoj pa che’.
  • Juwinaq Kajlajuj reformas legales kjachom; k’o le Ley de Crimen Organizado, Reformas al Código Penal en materia de Anti-corrupción y la creación de los Tribunales de Mayor Riesgo.

Le k’ak’ xuquje utzalaj ub’e uchak le CICIG are cher ketob’an le jalajoj taq nimaq taq wokaj ajwaral ruk’ che uk’amik b’ik ri utaqanik. Winaq ruk’ nimaq taq keqlen internacionales tajin keb’in ejunam ruk’ le fiscales ajwaral, tajin kq’axaj kinojib’al xuquje’ utzalaj taq tijomem chi q’ij. Xa je wa’, ri comisión tajin kuya uchuq’ab’il are chi qas xjaqtajik, are ri uk’u’x uchak kub’ano.

Pa we jun Ujulajuj Informe de Labores, le Comisión Internacional contra la Impunidad en Guatemala pa we uchak re tob’anem chi kech le nimaq taq ja chakub’al ajwaral kutz’ib’aj we uriqom pa taq ri nik’onik pa septiembre rech 2017 k’a septiembre de 2018.

Kcholax pa keb’ tanaj, kriqataj pa le nab’e taq uchak tzib’atal pe le utaqanik: tob’anik che le Ministerio Público en che uriqik, unik’oxik xuquje’ che ujachik kiwach ri ciacs xuquje’ kuya uchuq’abil le Estado de Derecho ruk’ jalajoj taq chak, kkoj che are ksach pa uwi’ le ciacs.

I – TIJONIK TÉCNICA XUQUJE’ ACHI’LANIK CHE LE MINISTERIO PÚBLICO PA LE TAQ LE NIK’ONEM RUK’ LE CH’O’J

Le taq chak pa taq le nik’onem xuquje’ jauchi’ ktob’an wi pa taq le ub’e’al chak kub’an le CICIG ruk’ ri MP , kk’am ub’ik jun suk’ulik ub’e le kichak uya’om ri utaqanik, xuquje’ are wa’ ub’antajik are kutzukuj jas kub’an che uch’ekik ri ch’o’j, ri kraj are ktarnej, kriqo ri eqajnaq pa majkaj rachi’l kuya jun ub’e che uk’isik pa uwi’ ri jalajoj taq k’exk’olil, rachi’l ketob’an che kito’ik ri winaq tajin kriq ri k’ex.

Pa taq ri septiembre de 2017 k’a septiembre de 2018 e k’amom b’i pa qatb’al tzij waqlajuj ch’o’j pa taq wa ub’e’al chak ri:

Corrupción pa taq le ja chakub’al.

  • Pa taq le q’alpul: Caja de Pandora –pa le q’alpul rech Iximulew; Corrupción pa le q’alpul rech Huehuetenango y Totonicapán; ruk’ ri Corrupción pa Quetzaltenango.
  • Pa taq le ja chakub’al tributaria: Ch’o’j rech’ traficantes de influencias
  • Pa le tanaj rech le construcción: Ch’o’j re Odebrecht pa le uk’ab’ q’at rech le construcción ruk’ Corrupción.
  • Tanaj rech ch’ich’: Ch’o’j re Transurbano xuquje’ ch’o’j re Seguridad y Transporte.
  • Corrupción pa le Sistema de salud: Ch’o’j rech Igss Ambulancias (Ukab’ q’at).
  • Nik’aj ch’o’j chik re corrupción pa taq le ja chakub’al: Industria Militar xuquje’ Registro Catastral.

Corrupción pa taq le ja chakub’al rech le q’atb’al tzij

  • Ch’o’j re Comisiones Paralelas, xriqitaj jun wokaj xa junam tajim kuk’am b’i ri ch’o’j pa taq le comisiones de postulación de los magistrados de las Cortes, e k’o tob’anelab’, magistrados y diputados, are ta xkaj xekun che ub’anik k’ex are chi xjach kipatan le nimaq taq k’amal b’e rech le poder judicial k’b’an taq k’ex che ri principios fundamentales de la democracia rachi’l uqajisaxik ri uchuq’ab’il kb’an k’ex che le independencia judicial.
  • Ch’o’j re le Manipulación de Justicia, xriqitaj chi tajin kb’an k’ex chi ke le le winaq kya ub’ixik ri keta’m xuquje’ le k’utb’al ri makaj, kq’ab’ij ri makaj chi kij ri winaq man are taj xeb’anowik.

Corrupción pa le Congreso

Ri nik’onem xb’an chi rij ri Mario Israel Rivera Cabrera rumal le makaj rech le lavado re pwaq xuquje’ nik’aj jastaq chik, ya’ik sachal makaj nema kraj ta kuk’am uq’ab’ xuquje’ chi man qas ta are le jumulaj taq wuj rek’am.

Financiamiento electoral ilícito

Pa we 2018 xya’ uk’utik keb’ k’ak’ q’at rech le ch’o’j re Financiamiento Electoral Ilícito- FCN-Nación.  Ri ub’im le Comisión are chi’ xujach ucholik ri chak b’anom “Le rajil kkoj chek le Política pa Iximulew”, le financiamiento electoral ilícito kuya jun nimalaj k’axk’olil pa le democracia xuquje’ kub’an k’ex che ri kiyatalil ri qawinaqilal che ub’anik decidir de manera libre e independiente.

Pa taq we nik’omen ri’ are ta krirxik we taq lalajoj taq kb’an taq che ri jas kb’an che rilik ri makaj, chi are uto’ik che kesax la ri jastaqri man ktob’ ta che kel pa saqil rech le jastaq ya’om, kuq’at uwach le control y fiscalización estatal, xuquje’ kyq’at uwach ri jas tajin kb’an che le riqinem ib’ le ja chakub’al chech le tinamit ruk’ le rech taj, are kuya taq uchuq’ab’ ri k’axk’olil rech le tráfico de influencias xuquje’ de filtración de dineros de origen ilícito.

Xuquje’ pa taq septiembre rech 2017 k’a septiembre rech 2018

  • Xqalisaxik Julajuj antejuicios (pa taq le ch’o’j ri tz’ib’tal kanoq ajsik)
  • Xekun che kiq’atik kuj a mas de 100 xe oksax pa che’.
  • Xuquje’ ri chak rech ch’o’j xpaqi’ pa ri k’isb’al junab’ ri’: pa we 2018 xk’am b’i pa taq ri ch’o’j jun 65% chi wach ri jun junab’ kanoq.

Jun uwach tzijonem nim ub’anik ri chakuxik pa we jun junab’ ri’ are le kb’an ub’anik le k’axk’olil. Ruk’ nimanem re le garantías de verdad, justicia y reparación, le CICIG xukoj uchuq’ab’ che ub’ixik ri utzalaj taq jastaq ub’anon rumal kchoman ruk’ qas xkisolij xuquje’ xq’at rij rumal le makaj b’anom, kb’an b’a ub’anik ri k’axk’olil ri ri kya ukaxel, jun utzilal, kb’an ub’anik, kresaj pa le k’ex xuquje’ ma kub’an ta jumul chik.

Are k’u wa’ pa le jun junab’ ri xkib’ij xaq pa job’ ch’o’j xya’ q’ij chi ke kb’an ub’anik ri k’axk’olil le (Odebrecht, Construcción y Corrupción, Financiamiento Electoral ilícito y Lago de Amatitlán) xpaqi’ pa más de 70 millones rech q’uq’ xuquje’ más de 17 millones de dólares. Rumal we nik’onem ri b’anom xekun che uch’ekik nik’aj taq bienes rech le corrupción, tajin kkoj che taq ja chakub’al rech le ixumulew, junam ruk’ le jun nimalaj ja rech a Alejandro Sinabaldi, kamik tajin kkoj chik che Fiscalía Distrital rech Sacatepéquez. 

II – UYA’IK UCHUQ’AB’ RI ESTADO DE DERECHO ARE MAN KEB’EL TA ULOQ JUMIL CHIK RI LE CIACS       

Le taq ch’o’j tajin xunik’oj ri CICIG xekq’alsaj uwach ri ub’eyal taq kib’e le chak ruk’ ri wokaj ri xkikoj che ub’anik ri makaj rachil xechap pa le Estado rech le ciacs. Le nik’onem kkoj che rilik rachi’l uchomaxik jauchi man k’o ta uchuq’ab’ legales, institucionales, presupuestarias y de políticas públicas kraj chak che are kkayix ri man kb’an ta rech rachi’l man kqaj ta jumul chik pa le k’axk’olil.

Ruk’ wa’ ri kichak’, tajin kkiya uq’ij ri kitaqanik, are la’ kkoj retal le jastaq kriqtaj chi upan le nik’onem rech le ch’o’j ruk’ ri tob’anik kkiya ri jalajoj taq ja chakub’al tajin kechakunik, le CICIG ktob’an: che uchomaxik, ukojik políticas públicas adecuadas a la realidad nacional; karilo rach’il kub’ij chi utz kb’an reformas legales e institucionales rajawaxik che usachik pa uwi’ le Ciacs; xuquje’ kuya uchuq’ab’ le taq chak rech le ja chakub’al chi are ktob’an che usachik ri Ciacs.

Chanim ri kcholax kiwach le ub’e’al chak, kb’an pa taq le chak xuquje’ chak tob’anoq le CICIG che ub’anik, rumal ri uchak rech le uya’ik uchuq’ab’ le Estado de Derecho.

REFORMAS LEGALES: LEGISLAR CONTRA LA IMPUNIDAD

Pa nik’aj junab’ rech uchak le CICIG xchakun junam ruk’ le qawinaqil xuquje’ ruk’ ri taq ja chakub’al rech q’atb’al tzij che uchomaxik nik’aj propuestas técnicas de reformas legales rech uya’ik uchuq’ab’ le ja chakub’al xuquje’ chi are utz kub’an che ri chak ruk’ aninaqil le sistema de justicia. Xb’an jalajoj taq chak che le reformas al Código Procesal Penal en materia de aceptación de cargos y prisión preventiva. Xuquje’ tarna’talik le chak kb’an chi q’ij pa taq le Red de Justicia.

FINANCIAMIENTO ELECTORAL ILÍCITO: Acompañamiento al Tribunal Supremo Electoral

We tajin kq’atix le taq financiamiento electoral ilícito, tajin kq’atix uwach ri jawi kpe wi ri cooptación del Estado pa Iximulew.  Xa rumal, pa 2013 le CICIG xrilo che ri Financiamiento Electoral Ilícito are jun nab’e ub’eal uchak kusolij, uwach tzijonem tajin ksolix rij che unik’oxik pa taq ri ch’o’j , ya’ik ucholaj jun wach tzijonen, propuestas de reformas legales xuquje’ jalajoj chak che uya’ik uchuq’ab’ ri ja chakub’al.

Pa 2016 le CICIG, rachi’l etob’anelab’ ruk’ wokaj re qawinaqil ajiximulew uya’om utzij chi rij le TSE che taq urilik ub’anik ri jas kb’an che chi rilik ri pawaq kkoj che ri financiamiento electoral, instrumentos, protocolos y, en particular, la implementación de la nueva Unidad Especializada de Control y Fiscalización de las finanzas partidarias.

Are ri qas kya ri tob’anem, pa agosto rech 2018, xkijuch’ jun Carta de Entendimiento Interinstitucional le TSE ruk’ le CICIG chila’ choltajnaq wi ri jas tob’anem kya’ik.

Ri tob’anem xuquje’ ri asistencia técnica tz’ib’atalik pa kech ucholaj chak:

  • Uya’ik chuq’ab’il xuquje’ tijonem rech ri jastaq kb’anik, che le TSE. Pa we jun chak ri e nab’ajnaq chik che le ub’anik jun chak che utijoxik ri ajchakib’ rech le TSE rumal le CICIG ruk’ ri Fundación Konrad Adenauer (KAS) re Iximulew. We jun chak ri xumaj par i ik’ rech agosto xetob’an ri nimaq taq k’amal taq b’e rech le TSE, le KAS xuquje’ le Comisionado de la CICIG. Le nab’e chak are chi xmajixik xya’ow rumal ri nim k’amal b’e rech le Departamento de Financiamiento de Partidos Políticos del Tribunal Supremo de Elecciones de Costa Rica.
  • Uto’ik le TSE che le ukojik ruk’ utarnexik le Mecanismo chech unuk’xik ri chak pa taq jalajoj ja chakub’al che uk’exik información chi rij ri financiamiento de las organizaciones políticas, establecido entre el TSE, la SAT, la SIB, la SIT y la CGC. Kamik ri ya’om tob’anik técnicamente en la definición y aprobación de protocolos che uk’exik información.

Promoción de la Cultura de la Legalidad

Le Cicig, ruk’ le Ministerios de Educación y de Gobernación y la Facultad de Ciencias Jurídicas de la USAC, are tajin kkito’ na kib’ che uya’ik uchuq’ab’ le Estado de Derecho y promover la cultura de legalidad. Che we jun junab’ ri’, le jalajoj taq chak tajin kkib’ano are tajin kkib’an ub’anik le chak che uya’ik tijonem, are kkaj che kkoj chi upam le jalajoj taq b’antajik, are kkoj chi ke utijoxik ajtijab’ jachinoq are’ kkoj chi kuk’ ri kajtijoxelab’ are k’ut kujach uwoch ri tijonik kkaj kkiya’o.

Sistema Integrado de Justicia

Le CICIG uya’om kinojib’al xuquje’ rachi’lam le taq ja chakub’al rech le Estado che ub’anik jun plataforma informática llamada Sistema Integrado de Justicia (SIJ), are kuya’ ub’ixik ri jas qas kk’ulmatajik xuquje’ kucholaj, chi rij ri uchuq’ab’il ruk’ ri jas kub’an che ri uchak le sistema de justicia en general. Le SIJ are la’ jun k’olib’al re articulación en materia de planificación y asignación armónica de recursos entre el Ministerio Público y el Organismo Judicial, Instituto Nacional de Ciencias Forenses -INACIF- y el Instituto de la Defensa Pública Penal, are la kuya’ ub’ixik ri jas rajawaxik che ub’anik utzil che ri ub’e’al chak pa taq le jalajoj ja chakub’al are man kqaj le ajilab’al che ri makaj man kq’at ta rij.

Che we jun junab’ ri’, le SIJ uya’om nojib’al che le MP rachi’l che le Inacif. Xuquje’ xsolix ri tinamit re Alta Verapaz, che urilik ri jas taq riqon pa we jun tinamit ri’ xuquje’ are kkaj ketzijon kuk’ ri jalajoj taq ja chakub’al kechakun chi la’.

Observatorio Judicial del Sistema de Justicia Penal de Guatemala

Jaqi’ kumal ri’ le OJ, le USAC, le URL, le GIZ xuquje’ le CICIG, we jun wokaj ri’ are ta ri kraj krilo, pa taq kusolij na uwach ri ch’o’j q’atal cha rij, le jachike’ b’antajnaq kech pa we uj wojar ri’esta are kraj kq’aljin, pa jun chak ruk’ ch’o’j etotajnaq chik, le k’exk’lil k’o pa taq le sistema de justicia penal are k’ut kuya’ kb’an ub’anik rachi’l promuevan la eficacia del sistema. Ktzakux kuya chi kech le jachin b’antaj kech kya¿x jun herramienta de política pública capaz de generar información objetiva, rigurosa y fiable chi kij le taq ch’o’j, ketob’an che ub’anik utzil che le ronojel sistema.

Uya’ik uchuq’ab’ le justicia che xa junam kkb’an chi kech ri achijab’ kuk’ le ixoqib’

Le CICIG chi uwach are’ rajawaxik kechoman chi rij ri ch’o’j rech le impunidad de forma integral, intersectorial y desde una perspectiva de género. Xajawaxik’ chi kch’aw chi rij ri ch’o’j chi rij le impunidad kchomax rij xuquje’ kya ub’ixik che ri nimalaj k’axk’olil ko chi rij ri yatalik kech taq winaq kuqasaj pa k’ex, are ne’ sib’alaj k’ax kuriq jun ixoq. Ruk’ wa we jun uk’u’x kichak pa le 2018 le CICIG ujachom, umajim ukojom ri jun k’ak’ ub’e’al uchak ri le Plan de Promoción de la Equidad de Género 2018-2019, que tiene como objetivo transversalizar la perspectiva de género pa taq ronojel taq chak rech le Comisión xuquje’ pa taq’ ub’eal uchak.

Comunicación contra la impunidad

Usachik uwach le corrupción y a la impunidad kraj kok pa saqil, ri qawinaqil ketob’ ronojel xuquje’ kjach ri jalajoj taq jastaq tajin kb’anik xuquje’ kkunik kuta apanoq jawi xkoj ri rajil chi’ ruk’ le promoción de la Cultura de Legalidad. Le jalajoj taq q’axb’al taq tzij, nab’e taq le uwujil qatinamit are sib’alaj k’o nim upatan pa we jun chak ri’. Are’ k’ut kto’ uwach we jun chak ri’, pa we 2018 le CICIG xraj xuquje’ xujach le jun wuj ub’i’ “Políticas y prácticas de comunicación de la CICIG” are ta kraj kuya uqalaxik le jalajoj taq chak rech we jun wokaj ri’. Le CICIG xub’an ub’anik ri u web, tajin kuya’ ub’ixik pa k’i ch’ab’al xuquje’ uya’om uchuq’ab’ chi kapon kuk’ ronojel ri winaq ri unoji’b’al pa taq le redes sociales re Twitter, Facebook e Instagram.

Pa uk’isb’al, rech taq ri ub’anom kraj kuya che ri qawinaqil ri ub’e’al chak rech ch’o’j chi rij le corrupción y la impunidad, le CICIG xub’an junan ruk’ le representación en el país de la Oficina de Naciones Unidas contra la Droga y el Delito (UNODC) el “Manual de Periodismo de Investigación”.

Le CICIG are kub’ij jumul, kamul ri upatan che ktob’an na che uwokik jun Estado de Derecho xuquje’ che le cultura de legalidad en Guatemala ruk’ wa’ we ri’, jun utzalaj k’aslemal petinaq chi kech ronojel le winaq.


ACHB’AL:


VIDEO KUYA UB’IXIK UCHOLAJ CHAK


UCHOLAXIK TZIJ RECH COMISIONADO IVÁN VELÁSQUEZ GÓMEZ :


WUJ:

print